Da li više mišića doista znači više seksa?
Nemojte propustiti zbog čega općenito gledano mišićavi muškarci odvedu u krevet više žena. Pročitajte odakle to potječe i da li je stvarno istina.
Retna/jlp
Činjenica da muškarci, koji zrače zdravim izgledom, što ga u našem društvu povezujemo s mišićavim stasom imaju više spolnih odnosa, čini se nekako sama po sebi razumljivom. Isklesani stas vlasniku pruža više samosvjesnosti, lakše uspostavlja prvi kontakt i samouvjereniji je u vlastite sposobnosti. S druge strane žena iz odnosa muškarca prema njegovom tijelu obično zaključuje o njegovom odnosu prema životu općenito. Očekivanje dobrog i dugog seksualnog iskustva je veće, jer se sportski stas nekako povezuje s izdržljivošću.
Prvi očiti razlog pružaju naša evolucija i kultura. Muškarac lovac, muškarac fizički radnik, veličanje zdravljja i dugog života. Žena, koja odabrala mišićavog, snažnog muškarca, ima veću mogućnost za preživljavanje svog potomstva. No ipak, takvo zaključivanje ne zadovoljava. Potreba za snažnim, brzim junakom nije jednako izražena u svim kulturama, posebno tamo gdje borba za opstanak ne ovisi o „težačkom“ radu. Također se u našoj kulturi sve više kuje u zvijezde snalažljivost i sposobnost prilagođavanju, što nikako ne ovisi o indeksu mišićne mase.
Naša kultura je rezultat zanimljive mješavine grčko-helenističke i njenih metamorfoza u ispreplitanju s kršćanstvom. Grci su slavili kult tijela, što se najljepše vidi u kiparstvu. Taj je trend preuzeo rimski imperij do dolaska kršćanstva, kada se sve okrenulo prema čašćenju duhovnosti, a tijelo je postalo mjesto grijeha. U Europi više od jednog tisućljeća prevladava kršćanstvo. Razdoblje renesanse, a na neki način i realizma, nije bilo kadro prevladati cijelo tisućljeće zapostavljanja tijela. To je na neki paradoksalni način uspjela tek seksualna revolucija i simpatični dugokosi gitaristi, koji su sjedeći oko vatre svirali na gitaru. Studentske revolucije, hipijevski pokret, prodor televizije i masovnog oglašavanja, sve to pomaže u rušenju do tada prevladavajućeg negativnog odnosa prema tijelu.
Lik muškarca koji nam prodaje zubnu pastu, u svakoj je reklami stiliziran do savršenstva. Ali što je mjerilo tog savršenstva? Zašto svi oglašivači koriste iste pristupe i zašto se čini da naslov ovog članka u sebi sadrži trunčicu istine? Odgovor se možda skriva u estetici. Lijepo oblikovano muško tijelo možemo vidjeti i u omjeru zlatnog reza. Pravilan omjer između opsega prsnog koša i trbuha, dužine i opsega ruku i tako dalje. U prirodi je to najčešći omjer, jednako tako i u umjetnosti, pa zašto ne i u našem gledanju na tijelo čovjeka. Postoji i posebna metoda oblikovanja tijela, koja je izumila „Adonisov indeks“, koji pomaže u vrednovanju našeg tijela u odnosu na omjer zlatnog reza. Nije dakle riječ o količini mišića, nego o njihovom rasporedu i obliku, što može objasniti negativan odnos žena prema pretjeranoj mišićavosti. Dakle, kako do više seksa – kroz poznavanje tajni prirode i umjetnosti i uz prilagođeni trening.
