Rak testisa jedan je od najizlječivijih zloćudnih tumora u suvremenoj medicini ako se otkrije u ranom stadiju bolesti. Iako čini relativno mali udio svih malignih bolesti kod muškaraca, predstavlja najčešći zloćudni tumor muškaraca između 15. i 40. godine života. Posebnost ove bolesti jest činjenica da se najčešće javlja kod mladih i inače zdravih muškaraca koji često nemaju druge zdravstvene tegobe.
Zahvaljujući napretku dijagnostike, kirurškog liječenja i onkološke terapije, stopa izlječenja danas prelazi 95 %, a kod lokalizirane bolesti veća je od 99 %. Upravo zbog toga rano prepoznavanje simptoma i redoviti samopregled testisa imaju iznimno važnu ulogu u očuvanju zdravlja i pravodobnom započinjanju liječenja.
Što su testisi i koja je njihova funkcija?
Testisi su parni muški spolni organi smješteni u mošnji (skrotumu). Njihova glavna funkcija jest proizvodnja spermija te sinteza muškog spolnog hormona testosterona.
Unutar testisa nalaze se brojni sjemeni kanalići u kojima se odvija spermatogeneza, odnosno proces stvaranja spermija. Između kanalića nalaze se Leydigove stanice koje proizvode testosteron pod utjecajem luteinizirajućeg hormona (LH) iz hipofize.
Budući da su testisi smješteni izvan trbušne šupljine, njihova je temperatura nekoliko stupnjeva niža od tjelesne, što omogućuje normalnu proizvodnju spermija.
Što je rak testisa?
Rak testisa nastaje kada stanice unutar testisa počnu nekontrolirano rasti i dijeliti se. U više od 90 % slučajeva tumor nastaje iz zametnih (germinativnih) stanica koje sudjeluju u stvaranju spermija.
Najčešće se razlikuju dvije velike skupine tumora:
- seminomi, koji obično rastu sporije i češće se javljaju između 30. i 45. godine života;
- neseminomski tumori, koji se češće pojavljuju kod mlađih muškaraca te mogu brže rasti i širiti se.
Pojedini tumori sadrže elemente obje skupine te se nazivaju miješanim germinativnim tumorima.
Tko ima povećan rizik?
Točan uzrok nastanka raka testisa nije u potpunosti razjašnjen, ali poznato je nekoliko čimbenika koji povećavaju rizik razvoja bolesti.
Najvažniji čimbenik rizika predstavlja nespušteni testis (kriptorhizam). Muškarci koji su rođeni s testisom koji nije spontano sišao u mošnju imaju nekoliko puta veći rizik razvoja raka testisa, čak i ako je kasnije učinjena operacija.
Povećani rizik imaju i muškarci koji:
- su već liječeni zbog raka jednog testisa;
- imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu;
- imaju određene genetske sindrome;
- imaju poremećaje razvoja spolnih žlijezda;
- imaju smanjenu plodnost povezanu s određenim razvojnim poremećajima testisa.
Važno je naglasiti da većina muškaraca koji razviju rak testisa nema nijedan poznati čimbenik rizika.
Prvi simptomi raka testisa
Najčešći prvi znak bolesti jest bezbolna kvržica ili zadebljanje unutar testisa. Upravo zbog toga mnogi muškarci u početku ne pridaju dovoljno pažnje promjeni jer ne osjećaju bol.
Kod nekih bolesnika prvi simptom može biti povećanje jednog testisa ili promjena njegova oblika. Testis može postati tvrđi nego inače ili se može javiti osjećaj težine u mošnji.
Dio muškaraca opisuje tupu bol ili neugodu u području testisa, prepona ili donjeg dijela trbuha. Takva bol obično nije jaka, ali traje dulje vrijeme ili se postupno pojačava.
Ponekad se u mošnji nakuplja tekućina (hidrokela), što može prikriti prisutnost tumora.
Simptomi uznapredovale bolesti
Ako se tumor proširi izvan testisa, mogu se razviti simptomi povezani s metastazama.
Najčešće se prvo zahvaćaju limfni čvorovi u stražnjem dijelu trbušne šupljine, zbog čega se mogu javiti:
- bolovi u donjem dijelu leđa;
- bolovi u trbuhu;
- povećani limfni čvorovi.
Ako se bolest proširi na pluća, mogu se pojaviti:
- dugotrajan kašalj;
- otežano disanje;
- bol u prsima;
- iskašljavanje krvi.
Kod manjeg broja bolesnika tumori mogu stvarati hormone poput humanog korionskog gonadotropina (hCG), što može uzrokovati povećanje dojki (ginekomastiju), osjetljivost dojki ili hormonalne promjene.
Zašto je samopregled važan?
Budući da se rak testisa često razvija bez izraženih simptoma, samopregled predstavlja jednostavnu metodu kojom muškarac može upoznati normalnu građu vlastitih testisa i lakše primijetiti nove promjene.
Samopregled ne može zamijeniti liječnički pregled niti postaviti dijagnozu, ali može pomoći u ranom otkrivanju bolesti.
Najpogodnije vrijeme za pregled jest nakon toplog tuširanja ili kupanja, kada je koža mošnje opuštena.
Kako pravilno obaviti samopregled?
Svaki testis potrebno je nježno pregledati između palca i ostalih prstiju obje ruke. Pregled treba provoditi polako kako bi se osjetila cijela površina testisa.
Normalan testis je glatke površine, čvrste, ali elastične konzistencije. Na stražnjoj strani nalazi se pasjemenik (epididimis), mekša struktura koja služi za sazrijevanje spermija i predstavlja normalan anatomski nalaz.
Tijekom samopregleda važno je obratiti pozornost na:
- novu kvržicu;
- lokalizirano zadebljanje;
- promjenu veličine jednog testisa;
- promjenu oblika;
- osjećaj težine u mošnji;
- trajnu nelagodu ili tupu bol.
Svaka nova promjena zahtijeva pregled kod liječnika, čak i ako nije bolna.
Kako se postavlja dijagnoza?
Ako liječnik tijekom pregleda posumnja na tumor testisa, slijedi detaljna dijagnostička obrada.
Prva i najvažnija slikovna metoda jest ultrazvuk testisa, kojim se vrlo pouzdano razlikuju tumorske promjene od drugih bolesti poput cista ili upala.
Nakon toga slijede laboratorijske pretrage kojima se određuju tumorski biljezi:
- alfa-fetoprotein (AFP);
- humani korionski gonadotropin (β-hCG);
- laktat dehidrogenaza (LDH).
Ovi markeri pomažu u procjeni vrste tumora, planiranju liječenja i praćenju uspješnosti terapije.
Ako se potvrdi sumnja na rak, obično se radi CT prsnog koša, abdomena i zdjelice kako bi se procijenilo eventualno širenje bolesti.
Liječenje
Osnovni način liječenja gotovo svih tumora testisa jest kirurško odstranjenje zahvaćenog testisa, zahvat poznat kao radikalna ingvinalna orhidektomija.
Važno je naglasiti da se biopsija testisa prije operacije uglavnom ne preporučuje zbog mogućnosti širenja tumorskih stanica.
Daljnje liječenje ovisi o vrsti tumora i stadiju bolesti te može uključivati:
- aktivno praćenje;
- kemoterapiju;
- radioterapiju (uglavnom kod seminoma);
- kirurško uklanjanje zahvaćenih limfnih čvorova.
Suvremeni terapijski pristupi omogućuju vrlo visoke stope izlječenja čak i kod dijela bolesnika s proširenom bolešću.
Plodnost nakon liječenja
Budući da se bolest najčešće javlja kod mlađih muškaraca, očuvanje plodnosti predstavlja važan dio liječenja.
Prije početka kemoterapije ili radioterapije liječnik može preporučiti pohranu sperme (kriopohranu) kako bi se očuvala mogućnost budućeg očinstva.
Kod većine muškaraca jedan zdravi testis može proizvesti dovoljno testosterona i spermija za normalnu spolnu funkciju i plodnost, ali individualni ishod ovisi o opsegu liječenja i prethodnom reproduktivnom zdravlju.
Kada odmah potražiti liječničku pomoć?
Pregled kod liječnika preporučuje se bez odgađanja ako muškarac primijeti:
- novu bezbolnu kvržicu u testisu;
- povećanje ili smanjenje jednog testisa;
- promjenu oblika ili tvrdoće testisa;
- osjećaj težine u mošnji;
- dugotrajnu tupu bol u testisu ili preponama.
Iako većina promjena nije posljedica raka, svaku novu promjenu potrebno je stručno procijeniti.
Zaključak
Rak testisa relativno je rijedak, ali predstavlja najčešći zloćudni tumor mlađih muškaraca. Bolest se u početku najčešće manifestira bezbolnom kvržicom ili povećanjem jednog testisa, zbog čega se lako može previdjeti. Redoviti samopregled testisa omogućuje rano uočavanje promjena i može pridonijeti ranijem postavljanju dijagnoze. Zahvaljujući suvremenoj dijagnostici i liječenju, rak testisa danas ima jednu od najviših stopa izlječenja među svim zloćudnim bolestima. Pravodoban pregled kod urologa nakon pojave bilo kakve sumnjive promjene ključan je za uspješno liječenje i dugoročno očuvanje zdravlja.